Srpskohrvatski

Socijalizam i borba protiv imperijalističog rata

Izjava Međunarodnog Komiteta Četvrte Internacionale

1. Na stogodišnjicu od izbijanja prvog i 75 godina od početka drugog svetskog rata, imperijalizam ponovo preti čovečanstvu katastrofom.

2. Slom globalnog kapitalizma 2008. je znatno ubrzao grabež imperijalističkih sila za nove podjele i raspodjele svijeta. Samo dvije decenije od kako se raspao Sovjetski Savez, velike imperijalističke sile su gurnule u uništenje i smrt milione ljudi u ratovima na Balkanu, bliskom istoku, centralnoj Aziji i Africi. Svaki put iznova dokazuju da su ravnodušni prema ljudskoj patnji. Sada je dosegnuta kvalitativno nova etapa u krizi imperijalizma - etapa u kojoj velike sile rizikuju i upotrebu nuklearnog oružja.

3. Opasnost od novog svjetskog rata proizilazi iz fundamentalnih protivrječnosti kapitalističkog sistema – između razvoja globalne ekonomije i njene podele na antagonističke nacionalne države, u kojima je ukorenjeno privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju. Ovo nalazi najpotpuniji izraz u težnji američkog imperijalizma da dominira Evroazijom, pre svega onim oblastima iz kojih je decenijama bio odstranjen ruskom i kineskom revolucijom. Sa zapada, SAD je, u sprezi sa Nemačkom, organizovao državni udar predvođen fašistima kako bi potčinio Ukrajinu sopstvenoj kontroli. Ali ambicije američkog imperijalizma ne prestaju tu. Krajnji cilj je da se rasparča Ruska Federacija, da se unizi do šačice polu-kolonija, što bi otvorilo put pljački ogromnih prirodnih resursa tog područja. Sa istoka, Obamina administracija u Aziji opkoljava Kinu sa ciljem da i od nje napravi polu-koloniju. U Kini je cilj da se osigura dominacija nad jeftinom radnom snagom koja je jedan od ključnih izvora viška vrednosti koji se crpi iz radničke klase globalno, kao i pokretačka snaga kapitalističke ekonomije.

4. Trenutno, Vašington radi na ostvarivanju ovih ciljeva u saradnji sa drugim velikim imperijalističkim silama. Međutim, među njima nema trajnog podudaranja interesa. Nemački imperijalizam, koji je vodio dva rata protiv SAD-a u 20. veku, danas oživljava svoje imperijalne ambicije. Pošto je obezbedila dominantnu poziciju u zapadnoj Evropi, Nemačka želi da postane svjetska sila. U Aziji, Japan se remilitarizuje u cilju ostvarivanja sopstvenih dugogodišnjih ambicija ka regionalnoj hegemoniji. Da bi se opravdao ovakav zaokret, ulažu se sistematski napori da se operu monstruozni zločini nacista i japanske carske vojske 1930-ih i 1940-ih.

5. Sve imperijalističke sile - uključujući Britaniju, Francusku, Kanadu i Australiju – ulažu sve snage u ovu borbu za sfere uticaja. Svaki ćošak planete je poprište bespoštednih sukoba: ne samo bivše kolonije i polu-kolonije na bliskom istoku, u Africi i Aziji, već i Arktik, Antarktik, pa čak i svemir i sajber prostor. Ovi konflikti rađaju tenzije koje dalje pospješuju separatističke tendencije, etničke podijele i bratoubilačke borbe.

6. Ruski i kineski režimi ne predstavljaju protivtežu imperijalističkom ratnom pohodu. Oba režima predstavljaju kriminalne oligarhije nastale kroz restauraciju kapitalizma od strane staljinističkih birokratija, i gledaju samo kako da sačuvaju svoje interese. Ne samo da snose političku odgovornost za strašne opasnosti sa kojima se suočavaju ruske i kineske mase, nacionalizam koji potpiruju služi da podjeli radničku klasu.

7. Još jedan imperijalistički pokolj ne samo da je moguć; neizbježan je ukoliko međunarodna radnička klasa ne interveniše na osnovu revolucionarnog marksističkog programa. Oba svjetska rata u 20. veku su proizašla iz suprotnosti između globalne ekonomije i zastarjelog sistema nacionalnih država. Svaka od imperijalističkih sila nastoji da reši ovu protivrečnost težeći svetskoj hegemoniji. Globalizacija proizvodnje u protekle tri decenije je dovela do daljeg kvalitativnog iskoraka u integraciji svjetske ekonomije. Ali je isto tako doprinela da se osnovne kontradikcije kapitalizma zaoštre do novih visina.

8. Sudar imperijalističkih i nacionalno-državnih interesa izražava nemogućnost da se u okviru kapitalizma organizuje globalno integrisana ekonomija na racionalnim temeljima i da se na taj način obezbijedi harmoničan razvoj proizvodnih snaga. Međutim, iste protivrečnosti imperijalizma koje ga tjeraju do ivice ponora, istovremeno daju objektivan impuls za socijalnu revoluciju. Globalizacija proizvodnje je dovela do masovnog rasta radničke klase. Samo ova društvena snaga, koja ne duguje odanost bilo kojoj naciji, je u stanju da okonča profitni sistem, taj glavni uzrok rata.

9. Svi veliki problemi koji stoje pred radničkom klasom - rast društvene nejednakosti, autoritarni oblici vladavine - su nerazdvojne komponente ove borbe. Nema borbe za socijalizam bez borbe protiv rata, i ne može biti borbe protiv rata bez borbe za socijalizam. Radnička klasa se mora suprotstaviti imperijalističkom ratu, vodeći za sobom mlade i ugnjetene mase, na bazi socijalističkog programa: borba za preuzimanje političke vlasti, eksproprijaciju banaka i korporacija i udaranje temelja svjetskoj federaciji radničkih država.

10. Međunarodni Komitet Četvrte Internacionale (ICFI) stavlja borbu protiv rata u centar svog političkog rada. Mi moramo postati međunarodni centar revolucionarne opozicije imperijalističkom nasilju i militarizmu. Ne postoji nijedna druga organizacija koja uopšte pretenduje na tako što. Nebrojeni bivši pacifisti, liberali, zeleni i anarhisti su se postrojili iza imperijalističkog rata pod lažljivom zastavom borbe za ljudska prava. Slično njima, pseudo-ljevičarske tendencije kao što su pabloisti i državni kapitalisti, nakon što su odbacili “refleksivni anti-imperijalizam”, takođe su se postrojili iza SAD agresije protiv Rusije i Kine.

11. Građenje Četvrte Internacionale, pod rukovodstvom Međunarodnog komiteta, je osnovno strateško pitanje. To je jedini način kroz koji radnička klasa može da se međunarodno ujedini. Prvomajski miting održan 4. maja, kome su prisustvovali ljudi iz 92 zemlje, pokazao je rastuću podršku revolucionarnoj perspektivi ICFI i potencijal za naš razvoj u svjetsku partiju socijalističke revolucije. Glavni zadatak ICFI je razvoj sekcija u novim zemljama i oblastima svijeta.

Usvojeno od Međunarodnog Komiteta Četvrte Internacionale 9. juna 2014.

3. jul 2014.

Loading