Dva i pol tjedna nakon što je Giorgia Meloni došla na vlast u Italiji, naziru se temeljne političke crte njezine ultradesne vlade. Nova talijanska vlada nastavlja ratnu politiku NATO-a i pro-poslovnu politiku njezinog prethodnika Marija Draghija. To je u kombinaciji s neobuzdanim napadom na imgrante i drakonskim napadima na demokratska prava.

U svojoj prvoj vladinoj izjavi, čelnica fašističke Fratelli d'Italia (Braća Italije) bezuvjetno se obvezala Europskoj uniji i NATO-u. „Italija je u potpunosti dio Evrope i zapadnog svijeta“ i „neće usporavati niti sabotirati“ evropsku integraciju, uvjerila je Meloni. Italija će i dalje „biti pouzdan partner NATO-a“ u ukrajinskom ratu i čvrsto će stajati „na strani ukrajinskog naroda koji je napala Ruska Federacija“.

Melonijino prvo putovanje u inozemstvo bilo je u Bruxellesu, gdje ju je srdačno primila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen. Trenutno je na Svjetskoj konferenciji o klimatskim promjenama u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, gdje se sastaje sa starim i novim političkim prijateljima koji su pretežno desničari.

Puna ponosa, na svom je Twitteru objavila sliku na kojoj se vidi s mesarom iz Kaira, egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom El-Sisijem. „Divno je upoznati @RishiSunak“, napisala je nakon susreta s novim britanskim premijerom. „Sjajna prilika da obnovimo naše prijateljstvo, ojačamo transatlantsku vezu i ponovno potvrdimo našu spremnost da se zajedno uhvatimo u koštac s važnim izazovima koji su pred nama.“

„Drago mi je što ću ponovno vidjeti svog prijatelja @P_Fiala“, izvijestila je sat vremena kasnije. „Naša je suradnja ključna za suočavanje s teškim izazovima našeg vremena i zauzimanje za naše zajedničke vrijednosti.“ Češki premijer Petr Fiala član je desničarske konzervativne stranke ODS. U međuvremenu, Meloni se sastala s „Njegovim Veličanstvom Kraljem Abdullahom II. i Njegovim Kraljevskim Visočanstvom Prijestolonasljednikom Al Husseinom“ i pohvalila „dugogodišnje korijene“ „prijateljstva između Italije i Jordana“. Prijateljski je razgovarala i s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom.

Krajem prošlog tjedna nova Vlada predstavila je prvi proračun. „Meloni nastavlja Draghijev kurs“, kliče Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), koji se inače ne umara kritizirati talijansku fiskalnu politiku. Unatoč gospodarskoj krizi i rekordnoj inflaciji, novi državni dug trebao bi pasti s ovogodišnjih 5,6 posto bruto domaćeg proizvoda na 4,5 posto u 2023. i 3,7 posto u 2024. godini. U 2021. još uvijek je iznosio 7,2 posto. To zahtijeva velike rezove u socijalnoj, zdravstvenoj i obrazovnoj potrošnji.

Njezina vlada želi potrošiti dodatnih 30 milijardi eura do kraja sljedeće godine kako bi tvrtkama i kućanstvima olakšala sve veće troškove energije. Svi ostali dodatni rashodi moraju se financirati uštedama u istom resoru, naglasio je ministar financija Giancarlo Giorgetti (Lega).

Kako bi suzbila otpor radničke klase i mladeži tim napadima, Melonijina vlada uspostavlja policijsku državu i mobilizira desničarski talog društva nemilosrdnim napadima na izbjeglice.

Tek što je došla na vlast, zatvorila je talijanske luke kako bi spasila brodove od humanitarnih organizacija. Krajem prošlog tjedna stotine izbjeglica držale su se u katastrofalnim uvjetima na pretrpanim brodovima uz talijansku obalu.

Vlada je krajem tjedna dopustila da dva broda uplove u talijanske luke. Ali iskrcavanje je bilo dopušteno samo bolesnima i maloljetnicima, dok su zdravi odrasli morali ostati na brodu. Melonijina vlada smatra da zemlje poput Njemačke, pod čijom zastavom plove brodovi, moraju prihvatiti izbjeglice.

Ovim ilegalnim metodama Melonijina vlada pokušava u potpunosti spriječiti pomorska spašavanja i kriminalizirati uključene humanitarne organizacije.

Ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi, koji je blizak krajnje desnoj Legi, sazvao je „Nacionalni odbor za javni red i sigurnost“ koji se sastoji od najviših dužnosnika iz Ministarstva unutarnjih poslova, Obalne straže, Stožera obrane i obavještajnih službi. Zadaća odbora je zadržavanje izbjeglica s druge strane Sredozemnog mora. Piantedosi želi postaviti prihvatne kampove na drugoj strani Sredozemnog mora, gdje će izbjeglice biti zatočene, a njihovi osobni podaci snimljeni. Tada bi samo fiksna i kontrolirana kvota mogla doći u Evropu.

I tu Meloni i njezin ministar unutarnjih poslova slijede politiku prethodnih vlada i Evropske unije. Evropska agencija za zaštitu granica Frontex prestala je godinama spašavati ljude na moru, ilegalno gura migrante i zatvara ih u nehumane kampove s obje strane evropske granice. Od 2014. preko 25,000 izbjeglica utopilo se u Sredozemnom moru zbog ove politike, oko četiri puta više od broja civila koliko UN procjenjuje da je do sada umrlo u ukrajinskom ratu.

Ali dok EU i Frontex pokušavaju sakriti svoje zločinačke politike, Melonijina vlada pokušava dobiti što je moguće više publiciteta. Kao i svi desničarski i fašistički pokreti, koristi se terorom nad izbjeglicama kako bi potaknula desničarsku harangu rulje.

Iako to pokušava umanjiti, sama vlada vrvi otvorenim fašistima. Novi slučajevi stalno izlaze na vidjelo.

Na primjer, pojavile su se slike od prije 17 godina novog državnog tajnika u Ministarstvu prometa, Galeazza Bignamija, na kojima se vidi kako član Fratelli d'Italia na momačkoj večeri nosi svastiku na ruci. Kružila je fotografija državne tajnice u Ministarstvu istraživanja, Auguste Montaruli, na kojoj se vidi kako pozdravlja „rimskim pozdravom“ (poput nacističkog „Sieg Heil“) tijekom hodočašća u Mussolinijevo rodno mjesto, Predappio. Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Andrea Delmastro Delle Vedove citirao je na Facebooku belgijskog suradnika nacista i časnika SS-a Léona Degrellea.

Jedva da je stupila na dužnost, Melonijina vlada također je izvršila prve pripreme za nasilnu represiju političkog i društvenog otpora. Odlukom je stvoreno novo kazneno djelo. Svatko tko organizira ili sudjeluje u „skupu“ više od pedeset osoba „upadanjem u prostore tuđih javnih i privatnih posjeda ili zgrada“ može biti kažnjen kaznom zatvora od tri do šest godina i novčanom kaznom do 10,000 eura ako bi događaj „mogao rezultirati prijetnjom javnom redu, sigurnosti ili zdravlju“.

Povod za dekret bio je bezopasni rave party u napuštenoj dvorani u Modeni, na kojem je sudjelovalo 3,500 mladih. Vlasnik dvorane podnio je prijavu jer se bojao da će se urušiti, a policija je zapečatila zgradu. Rejveri su tada mirno napustili područje bez ikakvih incidenata.

Ako dekret „preživi svoj put kroz parlament u sadašnjoj verziji, okupacije škola, sveučilišta ili tvornica u štrajku i okupacije napuštenih zgrada mogle bi biti kažnjene“, komentira FAZ. „Mnogi vjeruju da je 'anti-rave normom' vlada stvorila alat za suzbijanje manifestacija kolektivnog neslaganja putem preventivne represije i nadzora. U ovom čitanju, ilegalni rejv je bio samo dobrodošla prilika.“

Da otpor prema politici vladajuće klase raste pokazuju ne samo stalni štrajkovi u javnom i privatnom sektoru, već i sve veće protivljenje ratnoj politici NATO-a.

Prošlog vikenda, prema organizatorima, više od 100.000 ljudi izašlo je na ulice diljem Italije kako bi prosvjedovalo za pregovarački mir u Ukrajini. Više od 500 organizacija, uključujući sindikate, pozvalo je na prosvjede.

Ali iste stranke koje su posljednjih godina ojačale NATO, organizirale socijalne napade na radničku klasu i tako pomogle desnici na vlasti, sada pokušavaju krivo usmjeriti i paralizirati rastuću opoziciju. Na skupovima su govorila tri bivša šefa vlada: Giuseppe Conte (Pet zvjezdica) i Enrico Letta (Demokrati) u Rimu, te Matteo Renzi (Italia Viva) u Milanu.

Protiv društvenih napada, rata i diktature može se boriti samo neovisni pokret radničke klase koji raskine s ovim bankrotiranim strankama i zalaže se za međunarodni, socijalistički program.