U utorak su Sjedinjene Američke Države i Filipini pokrenule najveće zajedničke ratne igre koje su te dvije zemlje ikada organizirale, a u kojima sudjeluje više od 17,500 vojnika, uključujući približno 12,000 Amerikanaca, 5,000 Filipinaca i 111 Australaca. Vojne operacije, koje će trajati 18 dana, jasno pokazuju da se Washington sprema zaratiti s Kinom u bliskoj budućnosti.

Ferdinand Marcos Jr. je od svog izbora prošle godine, dramatično preorijentirao filipinsku vanjsku politiku natrag prema Washingtonu, obnavljajući veze narušene šestogodišnjim predsjedavanjem Rodriga Dutertea koji je tražio prijateljske odnose s Kinom. Marcos Jr. je sin brutalnog diktatora zemlje, koji je vladao desetljeće i pol, i sam je kriv za provođenje mnogih istih zločina kao i režim njegova oca. Suočen je s nalogom za nepoštivanje suda u iznosu od 353 milijuna dolara na američkim sudovima zbog kršenja ljudskih prava, ali Bidenova administracija je previše voljna to zataškati u potrazi za ratnim ciljevima Washingtona.

Ratne igre uslijedile su nakon provokativnog posjeta tajvanske predsjednice Tsai Ing-Wen Sjedinjenim Američkim Državama. Peking je odavno jasno dao do znanja da kineski teritorijalni zahtjev za otokom Tajvanom predstavlja crvenu liniju čije se kršenje neće tolerirati. Tsaiin posjet SAD-u, gdje su je tretirali na način sličan predstavniku suverene nacije i gdje se otvoreno razgovaralo o američkoj vojnoj obuci za tajvanske trupe, bio je opasno blizu toga da američku dugogodišnju politiku Jedne Kine učini mrtvim slovom na papiru.

Peking je odgovorio militarističkim hvalisanjem, povećavajući opasnost od rata. Narodna oslobodilačka vojska organizirala je zračne i pomorske vježbe oko Tajvana i simulirala napade na otok, objavljujući video projektila koji lete iz Kine i idu na Tajvan.

Regija Azije i Pacifika pretvorena je u bure baruta neumornim provokacijama Washingtona, a fitilj je kratak.

Tijekom posljednje dvije godine, Washington je diljem svijeta vodio ratne igre neviđenog opsega, a svaka je osmišljena da se nosi s izbijanjem globalnog sukoba s Rusijom i Kinom. Samo prošlog mjeseca, Washington je organizirao najduže kontinuirane vojne vježbe ikada zabilježene u Južnoj Koreji koje su se oslanjale na iskustva iz rata u Ukrajini kako bi se pripremile za rat s Kinom.

Zajedničke ratne igre na Filipinima su godišnje vježbe poznate kao Balikatan (tagalog za rame uz rame), sada u 38. godini. Poput ratnih igara Washingtona drugdje, karakter Balikatana se iz temelja promijenio, a filipinski Daily Inquirer primijetio je da se u vježbama „primjenjuju lekcije naučene iz rusko-ukrajinskog rata“.

U prošlim desetljećima vježbe su bile uglavnom usredotočene na unutarnje potiskivanje. Balikatanove operacije bile su prilagođene suzbijanju komunističke pobune, naoružanog secesionističkog pokreta Moro na južnim Filipinima i općenito domaćih nemira.

Ovogodišnje vježbe Balikatan su stvar svjetskog rata. Američki i filipinski vojni glasnogovornici istaknuli su činjenicu da Washington isporučuje Filipinima isti hardver koji je slao Ukrajini. Topništvo HIMARS, rakete Patriot i Javelin, sustavi protuzračne obrane Avenger i dronovi Reaper raspoređeni su u vježbama koje su izričito ciljale Kinu.

Vježbe su pripre za rat s Kinom koji bi izbio ili u Južnom kineskom moru ili nad Tajvanom. Umirovljeni načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Filipina, Emmanuel Bautista, iznio je uloge kada je novinarima rekao da je „bilo nemoguće da Filipini ne budu uvučeni u sukob na Tajvanu ili u Južnom kineskom moru... ako ne možete odvratiti rat, pripremite se za rat.“

Tijekom sljedeća dva tjedna američke i filipinske vojne snage organizirat će vježbe paljbe u Južnom kineskom moru, potapajući vojni brod u vodama u blizini Scarborough (Panatag) Shoal, koja je u prošlosti bila žarište golemih sukoba. Oni će organizirati obalne vježbe osmišljene da simuliraju ponovno preuzimanje otoka od neprijateljskih vojnih snaga.

Transformirane ratne igre odvijaju se nakon najave da će Manila Washingtonu osigurati četiri dodatne baze na Filipinima pod okriljem Sporazuma o poboljšanoj obrambenoj suradnji (EDCA). Time se ukupan broj američkih baza u zemlji popeo na devet.

Četiri nove baze odabrane su za rat s Kinom. Tri su u najsjevernijim pokrajinama Cagayan i Isabela, odmah preko kanala Bashi od Tajvana, a četvrti je na najzapadnijim rubovima Palawana, što je moguće bliže spornom otočju Spratly.

To će biti vojne baze koje će u potpunosti kontrolirati Sjedinjene Američke Države. Washington predstavlja objekte kao servis „rotacijske prisutnosti“ za „poboljšanu interoperabilnost“. Uvjeti EDCA-e otkrivaju, međutim, da su to objekti bez najamnine koje kontroliraju isključivo Amerikanci i podliježu američkom ekstrateritorijalnom suverenitetu. Oni su neokolonijalna sredstva u ratnom nagonu Washingtona.

U ponedjeljak je obilježena komemoracija pada Bataana u ruke japanskih snaga 1942. godine. Japanska okupacija i kasnije „oslobođenje“ od strane američke vojske koja se vratila, opustošili su zemlju. Manila je bila jedan od najrazorenijih glavnih gradova u ratu, uz Berlin i Varšavu.

U zemlji postoji velika zabrinutost i strah da se Filipini uvlače u još jedan svjetski rat. Kad su američke trupe stigle u zemlju, policija u Manili okupila je mlade koji su mirno prosvjedovali ispred američkog veleposlanstva i odvukla ih u zatvor.

U govoru održanom na komemoraciji, Marcos je izjavio: „Nećemo dopustiti da se naše baze koriste za bilo kakve napadačke akcije.“ Historija pobija ovu tvrdnju. Američke baze na Filipinima – zračna baza Clark i pomorska baza Subic – bile su središte američkog imperija. Popravljali su i punili gorivom zrakoplove koji su bombardirali Vijetnam, Kambodžu i Laos, ubijajući na stotine tisuća.

Kad su ratne igre pokrenute, filipinski ministar vanjskih poslova i ministar obrane otputovali su u Washington kako bi se sastali sa svojim kolegama kako bi organizirali ministarski dijalog 2+2, prvi u sedam godina. Američki državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin sastali su se s filipinskim ministrom vanjskih poslova Enriqueom Manalom i ministrom obrane Carlitom Galvezom Jr.

Objavili su zajedničku izjavu u kojoj inzistiraju da Kina „u potpunosti poštuje“ presudu Međunarodnog suda za pravo mora iz 2016., koju su četiri tajnika proglasila „konačnom i pravno obvezujućom“. Licemjerje Washingtona je zapanjujuće. Nije čak ni potpisnica međunarodnog prava za koje inzistira da Kina mora poštovati. Na sastanku 2+2 najavljeno je da će SAD i Filipini provoditi zajedničke patrole u spornom Južnom kineskom moru s namjerom provedbe ove odluke, vjerojatno počevši tijekom Balikatana.

Na poticaj Washingtona, Manila raspravlja s Tokijom o raspoređivanju japanskih trupa na Filipinima, a japanske snage prisutne su na Balikatanu kao promatrači. Uprava Ferdinanda Marcosa Jr. pregovara s Japancima o mogućem aranžmanu baze. Japanski borbeni zrakoplovi posjetili su Filipine po prvi put od Drugog svjetskog rata 7. prosinca 2022. – zapanjujuća provokacija, vraćajući se u zemlju na samu godišnjicu invazije.

Uznapredovale pripreme za svjetski rat, s Ukrajinom u plamenu i napetostima diljem azijsko-pacifičke regije, izražavaju krizu svjetskog kapitalizma. Poput svoje klasne braće i sestara diljem svijeta, radnici na Filipinima suočavaju se sa strašnim siromaštvom. Više od 10 posto stanovništva bilo je prisiljeno potražiti posao u inozemstvu, ostavljajući iza sebe supružnike i djecu, kako bi financirali svoje obitelji. Vlada rasipa društvene resurse zemlje pripremajući se za rat s Kinom, dok ogromno bogatstvo pristiže uskom sloju korumpiranih i moćnih obiteljskih dinastija.

Radnička klasa diljem svijeta sve više ulazi u otvorenu borbu protiv svoje eksploatacije i  državnog aparata koji ga provodi. Kapitalizam im nema što ponuditi. Suočavajući se sa sve militantnijom radničkom klasom, s krizama koje prijete nestabilnom svjetskom financijskom sustavu, američki imperijalizam nastoji osigurati svoje profite kroz prisilnu ponovnu podjelu svijeta.

Washington je spreman za rat i, kao što to čini u Ukrajini i Tajvanu, predstavlja se kao branitelj suvereniteta filipinskog naroda.

Kina nikada nije zauzela ni kvadratni metar filipinskog tla. Nikada nije bila imperijalistička sila.

Sjedinjene Američke Države su, nasuprot tome, osvojile Filipine u krvavom kolonijalnom ratu koji je ubio stotine tisuća i slomio demokratske težnje filipinskog naroda. Japan, koji se sada remilitarizirao uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država, brutalno je podvrgao filipinski narod trogodišnjem teroru.

Imperijalističke sile, a prije svega Washington, su te koje vuku svijet u rat. Oni moraju biti zaustavljeni.

Međunarodni odbor Četvrte Internacionale, International Workers Alliance of Rank-and-File Committees, International Youth and Students for Social Equality i World Socialist Web Site održat će 30. travnja internetski prvomajski skup okupivši radnike i omladinu iz cijelog svijeta za zajedničku borbu protiv kapitalizma i imperijalističkog rata. Pridružite se toj borbi. Registrirajte se danas.