Na tiskovnoj konferenciji u nedjelju nakon summita G7 u Hirošimi u Japanu, predsjednik Joe Biden pozvao je republikanskog predsjednika Zastupničkog doma Kevina McCarthyja da se sastanu licem u lice kako bi oživjeli razgovore usmjerene na smanjenje socijalne potrošnje uz istovremeno podizanje gornje granice državnog duga kako bi se spriječio neispunjavanje obveza i na taj način potaknulo učinkovitije rješenje.

Biden je govorio nakon prekida razgovora između tima savjetnika Bijele kuće i pregovarača koje je imenovao McCarthy u subotu. Cijeli proces pregovaranja o ograničenju duga i proračunu od samog je početka bio u velikoj mjeri režiran u da se na brz i snažan način pokoleba javno mnijenje.

Biden je u nedjelju opetovano ukazao na svoj prijedlog da se diskrecijska potrošnja smanji za više od 1 trilijun dolara u sklopu dogovora o proračunu, jasno dajući do znanja da je njegova vlada predana nametanju novog vala mjera štednje koje će dodatno potkopati obrazovanje, zdravstvenu skrb, stanovanje, pomoć pri grijanju doma i druge vitalne programe na koje se oslanjaju milijuni obitelji radničke klase.

Biden je najavio da će nazvati McCarthyja iz Air Force One dok leti natrag u Washington. Kasnije u nedjelju, McCarthy je odustao od optužujućeg tona prema Bidenu, nazvao je telefonski poziv „produktivnim“ i rekao da će se njih dvoje sastati oči u oči u Bijeloj kući u ponedjeljak. Također je rekao da će pregovarački timovi obje strane nastaviti razgovore kasnije u nedjelju.

Ono što ni on, ni republikanci ni korporativni mediji ne ističu je izravna veza između nove akcije štednje i sve veće cijene rata protiv Rusije u Ukrajini koju predvode SAD. Dok je Biden bio u Japanu, američka vlada objavila je da je dodijelila dodatnih 375 milijuna dolara za naoružavanje Ukrajine, dio grozničave eskalacije koja uključuje opskrbu desničarske nacionalističke vlade u Kijevu s F-16 nuklearnim avionima.

U naletu propagande o navodnoj nužnosti rezanja socijalnih programa kako bi se izbjeglo prvo neplaćanje svojih dužničkih obveza u zemlji – što bi se, prema ministrici financija i bivšoj predsjednici Federalnih rezervi Janet Yellen, moglo dogoditi već 1. lipnja – ništa nije rekao o ulozi vojne potrošnje u povećanju duga.

Socijalna potrošnja izražena kao postotak BDP-a naglo je pala od 2011., kada je posljednja demokratska administracija, na čelu s Barackom Obamom i Joeom Bidenom slijedila više bilijuna dolara vrijedno spašavanje banaka kao odgovor na financijku krizu iz 2008. provedbom dvostranačkog Zakona o proračunskoj kontroli iz 2011. Tom je mjerom nametnuto ograničenje diskrecijske potrošnje u trajanju od desetljeća, oštro smanjujući u stvarnom smislu državne izdatke za obrazovanje, zdravstvenu skrb i druge vitalne društvene potrebe.

Međutim, vojna potrošnja je eksplodirala. Prošle je godine Bidenova administracija izdvojila 113 milijardi dolara za rat u Ukrajini i donijela rekordni obrambeni proračun od 1 trilijun dolara.

Trenutačne rasprave o gornjoj granici duga i proračunu između demokrata i republikanaca dio su zavjere američke vladajuće klase da natjera radničku klasu da plati za rat koji nema veliku potporu javnosti i koji prijeti da izazove nuklearni holokaust. 

Na svojoj tiskovnoj konferenciji nakon G7, Biden je prekorio republikance zbog odbijanja svih prijedloga za pomoć u smanjenju državnog duga povećanjem poreza za bogate i provođenjem poreznih zakona za milijardere i korporacije koje ih rutinski izbjegavaju. Među odredbama nacrta zakona o ograničenju duga/proračuna koji je prošli mjesec usvojio Zastupnički dom pod republikanskom kontrolom je otkazivanje Bidenovog plana da zaposli desetke tisuća dodatnog osoblja Porezne službe za suzbijanje utajivača poreza.

U svojim primjedbama u nedjelju, Biden je pružio uvid u razmjere parazitizma i pljačke gospodarstva od strane financijske aristokracije. Napomenuo je da je 55 američkih korporacija koje su prošle godine zaradile 400 milijardi dolara platilo nula poreza. Dodao je da milijarderi u SAD-u plaćaju prosječnu poreznu stopu od 8 posto. Ustvrdio je da bi zapošljavanje agenata Porezne uprave i provedba minimalnog korporativnog poreza od 15 posto stvorilo 400 milijardi dolara dodatnih federalnih prihoda.

Ali u stvarnosti, kao što to Biden dobro zna, ništa se neće učiniti da se obuzdaju ti prevaranti. On pokreće to pitanje u pokušaju da prikrije svoj napad na radničku klasu lažnim izgledom „jednake žrtve“.

Biden je na tiskovnoj konferenciji napao zahtjeve republikanaca za labavljenjem propisa o projektima fosilnih goriva i nametanjem strožih radnih uvjeta za Medicaid i primatelje bonova za hranu. Šutino je o strožim radnim zahtjevima za one koji primaju beneficije u okviru saveznog programa socijalne skrbi za privremenu pomoć obiteljima u potrebi (TANF). Također je šutio o odredbi republikanskog zakona o ukidanju nepotrošenih sredstava za COVID-19, od kojih je velik dio namijenjen hitnoj socijalnoj pomoći.

Također je kritizirao republikanski zahtjev u trenutačnim pregovorima da se savezna diskrecijska potrošnja 2024. vrati na razinu za 2022., što bi značilo dvoznamenkasto smanjenje osnovnih socijalnih programa, te da potrošnja u 2022. postane temeljna granica za povećanje potrošnje od 1 posto u sljedećih šest godina.

New York Times je u nedjelju izvijestio da je Biden pristao na ograničenje diskrecijske potrošnje koja nije vezana za obranu za sljedeće dvije godine, koristeći 2023. kao polazište.

Intervjuirana u nedjelju na programu „Meet the Press“, ministrica financija Yellen, koja je prošli tjedan rekla da bi neispunjenje obveza izazvalo „ekonomsku i financijsku katastrofu“, rekla je moderatoru Chucku Toddu da su „izgledi da stignemo do 15. lipnja, a da pritom možemo platiti sve svoje račune, prilično niski.“ Dodala je: „Bit će teški izbori ako se gornja granica duga ne podigne.“

Iako obje strane potvrđuju da programi obveznih prava nisu predmet razmatranja u trenutnim raspravama, namjerno izazvana kriza oko gornje granice duga služi kao preteča nadolazeće ofenzive vladajuće klase protiv ovih temeljnih programa.

U nedjelju je CNN-ov program „Stanje Unije“ predstavio republikanskog senatora Louisiane Billa Cassidyja, takozvanog „umjerenjaka“ koji zagovara vezivanje socijalnog osiguranja za burzu i njegovu suštinsku privatizaciju.

Voditeljica emisije „Face the Nation“ Margaret Brennan intervjuirala je kongresnike Briana Fitzpatricka, republikanca iz Pennsylvanije, i Josha Gotheimera, demokrata iz New Jerseya, članove „umjerenog“ Problem Solvers Caucusa u Zastupničkom domu.

U jednom je trenutku Gotheimer aludirao na „reformu“ socijalnog osiguranja i zdravstvene skrbi, rekavši: „Postoje dugoročnija fiskalna pitanja s kojima se moramo nositi. I rekao bih da bismo se trebali pozabaviti i njima, što smo Brian i ja predložili.“

Kasnije u intervjuu, Fitzpatrick je bio konkretniji, odbacujući raspravu između McCarthyja i Bidena o diskrecijskoj potrošnji koja nije vezana za obranu kao u suštini sporednu stvar. Govoreći o  vitalnim programima kao što su socijalno osiguranje i zdravstvena skrb, primijetio je: „To je 75 posto našeg proračuna. Ovo je kritična točka u kojoj pitanje financijske solventnosti zahtijeva sveobuhvatan pristup koji obuhvaća i stvaranje prihoda i upravljanje rashodima.“

„Medicare će ostati bez novca 2028. Socijalno osiguranje će ostati bez novca 2034.“, nastavio je. „Bez rješavanja obvezne potrošnje i osiguravanja dugoročne održivosti našeg duga i deficita, svaki pokušaj postupnih promjena samo će zagrebati površinu problema.“