Srpskohrvatski

Najmanje 60 mrtvih, 145 ranjenih u terorističkom napadu u Moskvi

U terorističkom napadu na popularnu moskovsku koncertnu dvoranu, Crocus City Hall, u petak navečer po lokalnom vremenu najmanje 60 mrtvih i 145 ozlijeđenih. Ruske vlasti su izjavile da bi broj mrtvih mogao rasti. Među ozlijeđenima je i nekoliko djece. Fundamentalistička islamistička skupina ISIS-K sa sjedištem u Afganistanu preuzela je odgovornost za najveći teroristički napad u Rusiji u posljednja dva desetljeća.

Pripadnici ruske Rosguardie (Nacionalne garde) osiguravaju područje kao golemi požar viđen iznad Crocus City Halla na zapadnom rubu Moskve, Rusija, petak, 22. ožujka 2024. [AP Photo]

U napadu je sudjelovala skupina od najmanje četvorice naoružanih muškaraca koji su počeli pucati na masu od oko 6000 ljudi neposredno prije početka koncerta popularne rock grupe „Piknik“ u 20 sati po lokalnom vremenu. Video snimka napada uvelike je kružila društvenim mrežama, a preživjeli su medijima opisali užasne scene. Žena po imenu Eva rekla je za Gazeta.Ru: „Prvo smo vidjeli nešto što je izgledalo kao vatromet, a onda su počeli zvukovi pucnjave, ljudi su vikali da bježimo. Naravno, ljudi su bili u panici. Ljudi u Crocusu su gradili barikade, pokušavajući razbiti prozore.“

Ruska tajna služba FSB i ruska nacionalna garda upali su u zgradu, izvještaji pokazuju da je operacija spašavanja trajala više od sat vremena. Prema izvješćima ruskih medija, vozači koji su prošli pored zgrade pomogli su ljudima da se evakuiraju s mjesta napada.

Osim pucnjave iz mitraljeza, eksplodiralo je nekoliko eksplozivnih naprava koje su zapalile kazalište i dovele do urušavanja krova. Ruski mediji javljaju da se požar proširio na površinu od gotovo 13,000 četvornih metara.

U trenutku pisanja ovog teksta, operacije gašenja požara su bile u tijeku, a ruske vlasti još uvijek traže počinitelje. Pojačane mjere sigurnosti uvedene su na stanicama podzemne željeznice u cijelom glavnom gradu, kao i u zračnim lukama u moskovskom području, a svi veliki javni događaji u glavnom gradu otkazani su za ovaj vikend. Ruski predsjednik Vladimir Putin još se nije oglasio.

Teroristički napad dogodio se dok su napetosti između NATO-a i Rusije, koje su uključene u proxy rat u Ukrajini, dosegle vrhunac. Nekoliko dana prije napada, Vladimir Putin je potvrđen kao pobjednik na predsjedničkim izborima prošlog vikenda. Izborima su prethodile najave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da NATO razmatra raspoređivanje trupa u Ukrajini usred teške krize ukrajinske vojske koju podržava NATO. U danima koji su prethodili izborima, niz raketnih napada na pograničnu regiju Belgorod ubio je najmanje 5 civila i prisilio na zatvaranje škola i trgovačkih centara. Tijekom samih izbora, ruske neonacističke milicije, uz podršku Ukrajine i NATO-a, krenule su u upad na ruski teritorij. Bio je to prvi napad na ruski teritorij u kojem su sudjelovali tenkovi od poraza nacista od strane Crvene armije u Drugom svjetskom ratu.

Tijekom protekle dvije godine rata, teroristički napadi, uglavnom usmjereni na istaknute pristaše Kremlja u ratu, napadi bespilotnim letjelicama na Moskvu, kao i na ruske naftne rafinerije i luke, postali su središnja komponenta ratne strategije NATO-a i Ukrajine. Nekoliko sati prije nego što se napad dogodio, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prvi je put upotrijebio izraz „rat“, za razliku od službenog izraza „specijalne vojne operacije“, kako bi opisao sukob Rusije i NATO-a u Ukrajini. Peskov je izjavio: „Da, počelo je kao posebna vojna operacija. Ali čim se ta banda razvila i kolektivni zapad počeo sudjelovati u sukobu na strani Ukrajine, za nas je to postao rat.“

Volodymyr Zelensky i nekoliko njegovih savjetnika brzo su demantirali raširene spekulacije da Ukrajina stoji iza terorističkih napada, a John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, izjavio je da SAD vjeruje da Ukrajina nije umiješana u napad.

Dana 7. ožujka, američko veleposlanstvo u Moskvi izdalo je sigurnosno upozorenje, pozivajući Amerikance da izbjegavaju prepuna mjesta u ruskoj prijestolnici sljedećih 48 sati s obzirom na „neposredne“ planove terorista da ciljaju velika okupljanja, uključujući koncerte. Nekoliko zapadnih veleposlanstava ponovilo je upozorenja. Putin je u utorak osudio ova upozorenja kao „provokativne izjave“ i „ucjenu“ s ciljem „destabiliziranja“ zemlje.

Na pitanje o upozorenju američkog veleposlanstva od 7. ožujka u petak, John Kirby je izjavio da „ne mislim da je to povezano s ovim konkretnim napadom“.

Ubrzo nakon toga, ISIS-K (Islamska država-Khorasan), skupina islamističke terorističke organizacije Islamska država (ISIS) sa sjedištem u Afganistanu, preuzela je odgovornost za napad na društvenim mrežama. Američki dužnosnici potvrdili su tvrdnju i rekli New York Timesu da su u ožujku prikupili obavještajne podatke o predstojećem napadu. Prema Timesu, koji rutinski funkcionira kao glasnogovornik američkih obavještajnih službi, američki dužnosnici „privatno su rekli ruskim dužnosnicima o obavještajnim podacima koji upućuju na predstojeći napad“.

Od pisanja ovog teksta, ruske vlasti nisu komentirale tvrdnje SAD-a ili ISIS-K. U veljači je ruska tajna služba FSB tvrdila da je razbila ćeliju ISIS-a u Kalugi, gradu jugozapadno od Moskve, i ubila dva člana ISIS-a iz središnje Azije. Početkom ožujka, FSB je izvijestio da je „likvidirao“ još jednu ćeliju ISIS-a u regiji Kaluga, koja se sastojala od militantnih islamista iz Afganistana.

Napad od petka bio je najsmrtonosniji napad u Rusiji od opsade škole u Beslanu 2004. od strane islamističkih fundamentalista, u kojem su ubijene najmanje 334 osobe, od kojih su otprilike polovica bila djeca, i najsmrtonosniji u ruskoj prijestolnici od opsade moskovskog kazališta 2002. koja je rezultirala sa više od 170 mrtvih.

Ove opsade bile su dio niza islamističkih terorističkih napada koji su potresli Rusiju, posebno u 2000-ima. Tijekom proteklog desetljeća bilo je i nekoliko islamističkih terorističkih napada, ali gotovo svi su se dogodili na većinski muslimanskom Sjevernom Kavkazu.

Taj val terorističkih napada dogodio se u kontekstu dvaju brutalnih ratova koje je Kremlj vodio protiv Čečenije i islamističkog separatističkog pokreta između 1994. i 2009. kako bi spriječio odcjepljenje pretežno muslimanske sjevernokavkaske republike od Ruske Federacije. Procjenjuje se da je u tim ratovima ubijeno do desetine čečenskog stanovništva.

Osobito u 1990-ima, čečenske separatističke snage uživale su potporu američkog imperijalizma koji je dugo pokušavao poticati separatističke, etničke i vjerske napetosti u višenacionalnoj zemlji, kako bi doveo do destabilizacije i raspada Rusije. U zemlji živi oko 14 milijuna muslimana (otprilike deset posto stanovništva).

Poznato je da su islamistički separatisti sa Sjevernog Kavkaza razvili bliske veze s al-Qaidom, ISIS-om kao i s talibanima koji vladaju Afganistanom nakon povlačenja američkih trupa 2021. Drugi čečenski radikalni islamisti pridružili su se islamističkim milicijama koje podupiru SAD i koje se bore protiv Assadove vlade koju podržava Rusija u građanskom ratu u Siriji.

Bliske veze između čečenskih islamističkih separatista i raznih islamističkih fundamentalističkih skupina diljem središnje Azije i Bliskog istoka, od kojih su mnoge povezane sa SAD-om, bile su središnja briga Kremlja dugi niz godina.

Godine 2021. Wall Street Journal je izvijestio da se američki obavještajci i elitne protupobunjeničke postrojbe, koje su obučavali CIA i Pentagon tijekom 20-godišnje američke okupacije Afganistana, pridružuju Islamskoj državi-Khorasan (ISIS-K), skupina koja sada preuzima odgovornost za napad u Moskvi. Kao što je WSWS tada objasnio, CIA je imala „intimne veze s pojavom ISIS-a“. CIA je također obučavala Osamu bin Ladena i druge buduće vođe al-Qaide u sklopu mudžahedinskog gerilskog rata u Afganistanu protiv Sovjetskog Saveza 1980-ih, koji su financirali SAD.

Bez obzira na neposrednog krivca za teroristički napad u petak, jasno je da se on dogodio u kontekstu širenja i eskalacije rata imperijalističkih sila protiv Rusije. Ovaj se sukob već proteže daleko izvan Ukrajine na Bliski istok i druge dijelove svijeta. Destabilizirao je cijeli bivši Sovjetski Savez, velike dijelove srednje Azije i istočne Evrope, a snage koje je oslobodio ovaj rastući globalni sukob uključuju ne samo ruske i ukrajinske neonaciste, već i islamističke milicije koje su se pojavile kao rezultat desetljeća američkih pljačkaških ratova na Bliskom istoku.

Loading